Energija

energija.gifProizvodnja, transport i korišćenje energije u velikoj meri utiče na okolinu i ekosisteme. Kod energije, na žalost, uticaj na okolinu je gotovo uvek negativan, od direktnih ekoloških katastrofa poput izlivanja nafte, kiselih kiša i radioaktivnog zračenja, do indirektnih posledica poput globalnog zagrevanja.

Budući da će energetske potrebe čovečanstva, u narednim godinama, rasti neophodne su mere pomoću kojih bi se uticaj eksploatacije energije na okolinu smanjio na najmanju moguću meru.

Najopasniji izvori energije sada su fosilna goriva: ugalj, nafta i prirodni plin, a potencijalnu opasnost predstavlja i radioaktivno gorivo iz nuklearnih elektrana (visoko koncentrovani radioaktivni otpad) koje je već bio u upotrebi. Fosilna goriva su opasna jer se njihovim sagorevanjem ispušta velika količina ugljen-dioksida, a radioaktivni otpad je opasan jer utiče na strukturu organizama na vrlo bazičnom nivou.

Veliki procenat svetske energije još uvek se dobija iz ekološki neprihvatljivih izvora energije, pogotovo fosilnih goriva koja su i dalje dominantni. Kako je osnova fosilnih goriva ugljenik, normalnim sagorevanjem tog goriva nastaje ugljen-dioksid (CO2) koji je staklenički plin. Ugljen-dioksid, kao što je poznato, uzrokuje globalno zagrevanje. Još opasniji je plin koji se oslobađa prilikom nepotpunog sagorevanja goriva (CO). Ugljen-monoksid je izuzetno otrovan plin bez boje, ukusa ili mirisa, a koncentracija od samo 0.6% izaziva kod ljudi smrt nakon 15 minuta disanja.

Trenutno niti jedno fosilno gorivo nije sasvim pročišćeno, pa se prilikom sagorevanja otpuštaju još neki štetni plinovi poput sumpor-dioksida ili čestica. Ti plinovi kasnije u dodiru sa vodenom parom u oblacima formiraju kapljice koje padaju na zemlju - kisele kiše koje deluju izuzetno štetno na čitave ekosisteme. Kod sagorevanje nekih izvora energije nastaju i sitne čestice minerala koje kasnije stvaraju pepeo. Jedan deo tih čestica diže se u atmosferu nošen vrtlogom dima i te čestice su takođe vrlo opasne za zdravlje.

Moderni stil života podrazumeva sve veću upotrebu energije u svrhu postizanja sve većeg komfora. Trenutno se većina energetskih potreba čovečanstva namiruje upotrebom vrlo štetnih fosilnih goriva, a u budućnosti će ta goriva zameniti čistim izvorima energije u obliku obnovljivih izvora energije ili nuklearne energije.

Saveti za uštedu energije

  1. Koristite sijalice za uštedu energije. Skuplje su od običnih sijalica, ali štede novac, jer koriste samo oko četvrtine struje da bi davale istu količinu svetlosti i traju četiri puta duže od običnih sijalica!
  2. Izbegavajte modus "stand-by" i gasite svetla. Ugasite televizor, video, liniju i kompjuter kada ih ne koristite. Ti uređaji mogu da potroše između 10 i 60% struje kada su na "stand by"! Ugasite svetlo kada Vam ne treba i isključite monitor kompijutera kada ste na pauzi.
  3. Koristite uređaje koji štede energiju. Ako kupujete veš mašinu, frižider, mašinu za sudove ili rernu, kupite model koji najviše štedi energiju. Takvi uređaji su možda skuplji ali se isplate kroz manje račune za struju. Isto važi za kancelarijsku opremu kao što su kompijuteri, fotokopir mašine, štampači.
  4. Ugradite dobru toplotnu izolaciju u svojoj kući. Ovo je jedan od najefikasnijih načina da se uštedi energija i novac. 50% toplote može pobeći kroz zidove, krovove i podove sa lošom izolacijom.
  5. Perite ekonomično. Veš i mašinu za sudove koristite samo kad se napune. Koristite prašak za pranje koji odgovara pranju na niskim temperaturama i ekonomične programe. Smanjite korišćenje tople vode tuširanjem umesto kupanja.
  6. Stavite poklopac! Možete uštedeti i do 30% energije stavljanjem poklopca na šerpu dok kuvate.
  7. Ne držite vrata frižidera otvorena duže nego što je neophodno, hrana koju stavljate u frižider ili zamrzivač neka se potpuno ohladi. Otapajte hranu prirodno i držite na pravoj temperature. Ako je moguće ne stavljajte je na štednjak i frižider/zamrzivač jedan do drugog.
  8. Kupujte i koristite punjače za baterije kao i baterije koje možete da punite kada se isprazne.